Dubravka Šuica (HDZ) je u studenom 2013. postavila pitanje Europskoj komisiji koje se odnosi na mjere koje će EU poduzeti da se razotkrije sudbina 1702 nestale osobe iz Domovinskog rata za kojima najmiliji tragaju i danas, a do danas se ta tužna brojka smanjila i tragamo još uvijek za 1665 nestalih.
„Ključnu ulogu u pronalaženju nestalih osoba iz Domovinskog rata do sada su nažalost imale informacije prikupljene od samih građana jer je izostala suradnja nadležnih tijela Srbije. Potrebu otvaranja arhiva je potvrdio i slučaj Lex Perković, a očigledno je da u spisima u Srbiji danas postoje informacije o sudbinama nestalih ne samo u Domovinskom ratu, nego i nestalim Hrvatima koji su likvidirani samo zato što se nisu slagali s komunističkom režimom,“ istaknula je Šuica.
Očekuje se da će Europska unija ozbiljno pristupiti rješavanju sudbine nestalih osoba iz Domovinskog rata s obzirom na činjenicu da nestali nisu više samo hrvatska briga, nego briga cijele Unije, budući da se radi o nestalim građanima EU. Danas kada će se na dnevnom redu Europskog parlamenta naći Izvješće o napretku Srbije za 2013. godinu očekuje se da vlasti Srbije otvore arhive „kako bi uklonile naslijeđe bivših komunističkih tajnih službi“, a time bi bio otvoren put i za razmjenu informacija o nestalima što bi bilo važno na putu Srbije u EU.
„Hrvatska jest most EU prema Jugoistočnoj Europi, a vrijeme je da Srbija ozbiljno shvati poruku EP-a te doprinese rasvjetljivanju tamne prošlosti jer je to duhu dobrosusjedskih odnosa i nastavka bilateralne suradnje između dviju država. Stoga, očekujem pozitivne i promptne reakcije te zemlje jer se protokom vremena broj i pouzdanost informacija o nestalima znatno smanjuje,“ zaključila je Dubravka Šuica.
|
