„Nije pitanje hoće li se potres dogoditi, nego kada i kojoj snazi“, rekao je to dubrovačko-neretvanski župan Blaž Pezo prilikom predstavljanja nove opreme za procjenu oštećenja građevina nakon potresa i drugih izvanrednih događaja. Županija je kroz suradnju Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo iz Zagreba i talijanskih partnera, u okviru INTERREG projekta, dobila opremu vrijednu oko 30 tisuća eura, među kojom je i napredni dron namijenjen pregledu objekata i infrastrukture.
Nova oprema trebala bi omogućiti bržu procjenu stanja građevina nakon potresa, ali i drugih kriznih situacija. Posebno se ističe dron s kamerom visoke rezolucije koja može detektirati pukotine na objektima i pomoći stručnjacima u procjeni ozbiljnosti oštećenja.
Za Dubrovačko-neretvansku županiju to je posebno važno s obzirom na seizmičku aktivnost ovog područja, ali i velik broj zahtjevnih objekata koje bi nakon potresa trebalo pregledati u što kraćem roku.
Uz građevinske preglede, dron ima i niz drugih mogućnosti. Može prepoznavati ljude, vozila, automobile i plovila, pa se može koristiti i u potrazi za nestalim osobama, neovisno o tome je li riječ o potresu ili drugoj izvanrednoj situaciji.
Oprema uključuje i zamjenske baterije, zaštitu za propelere, baterijske lampe za rad u objektima bez električne energije ili tijekom noći, laser za mjerenje površina i udaljenosti te powerbanke za punjenje mobitela.
Upravo su mobiteli važan dio cijelog sustava jer se podaci s terena unose u GIS aplikaciju, gdje se evidentiraju zapažanja i procjenjuje oštećenje te uporabljivost objekata.
Oprema još nije korištena u stvarnoj intervenciji
Nova oprema zasad nije korištena u stvarnoj kriznoj situaciji. Budući da je nedavno nabavljena, provedena su testiranja, među ostalim i snimanje mosta kako bi se provjerile mogućnosti drona.
Daljnja primjena dogovarat će se sa Stožerom civilne zaštite, a cilj je da se nakon izvanrednog događaja što prije dobije informacija o tome što je sigurno za korištenje, što je moguće koristiti ograničeno, a što treba zatvoriti.
To se odnosi na ključnu infrastrukturu poput magistralnih cesta, mostova i bolnica, ali i na javne objekte i drugu infrastrukturu.
Županija pritom planira opremu koristiti i izvan samih kriznih situacija. Sve je veći naglasak na preventivnim pregledima kritične infrastrukture kako bi se stanje objekata moglo dokumentirati prije nego što dođe do potresa, požara ili druge
|
